недеља, 11. октобар 2015.

Bastioni Oko Zaječara



Izgradnja Bastiona (tvrđava) oko Zaječara  započeta je 1862 , a završena je 1892. odnosno 1895. godine. Sa namerom da u početku štite grad od Turaka, a potom od Bugara. Istorijski izvori ukazuju da je nalog za izgradnju zaječarskih bastiona izdao francuski vojni arhitekta i ministar vojni u vladi Kraljevine Srbije kapetan Ipolit Monden. U periodu od tridesetak godina izgrađeno je ukupno 8 tvrđava: Istočna tvrđava - Zapadna tvrđava - Parajnkula - Vlaški do (Šontalovo) - Hajduk Veljkov šanac - Vlaško brdo - Koilova čuka - Kravarnik.

Ipolit Florenten Monden
1811-1900

O Ipolitu Mondenu sačuvano je veoma malo bigrafskih podataka. Rođen je 1811. godine u Francuskoj. Za njegovo angažovanje u Srpskoj vojsci  zaslužan je Ilija Garašanin. Prilikom njegovog službenog boravka u Parizu 1853. godine, upoznao je tadašnjeg inženjerijskog kapetana Mondena koji je na njega ostavio snažan utisak. Nakon tog susreta Garašanin je zaključio da je takav oficir potreban srpskoj vojsci. Uz njegovu saglasnost, po dobijenom odobrenju francuske vlade doveo je Mondena te godine u Kneževinu Srbiju i stavio ga na raspolaganje srpskoj vladi. Monden je prvi put boravio u Kneževini Srbiji od 1853. do 1855. godine. Za to vreme bio je angažovan na izradi planova za odbranu Srbije, u ratnoj situaciji koja je vladala na Istoku Evrope (Krimski rat). Radi izvršavanja ovog posla, proputovao je Srbiju, proučavajući je. Po drugi put Monden se našao u Srbiji 1861. godine.1862. godine na čelo novoformiranog ministarstva vojnog postavljen je pukovnik Ipolit F. Monden. Kao ministar vojni primio je na sebe komandu nad vojskom i izvršio uspešnu organizaciju utvrđivanja za odbranu. 1898. godine u znak priznanja za zasluge koje je učinio prema Srbiji kao njen prvi ministar vojni, dodeljena mu je titula počasnog generala srpske vojske. Umro je 1900. godine u Parizu.
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
______________________________________________________________________________
Istočna tvrđava

UTVRĐENjE NA ISTOČNOJ KRALjEVICI
Utvrđenje artiljeriskog tipa, podignuto je 1893. godine, na koti 205 metara. Deo je južne odbrane Zaječara i uz utvrđenje na Vlaškom brdu, spada u najmanja utvrđenja u zaječarskoj okolini. Posvećeno je Tanasku Rajiću, junaku sa bitke kod Ljubića iz 1813. godine, iz vremena Drugog srpskog ustanka. Imalo je sopstveno vodosnabdevanje iz bunara a koristilo se i vodom sa česme Kralja Aleksandra, koja je u neposrednoj blizi glavne kapije utvrđenja. Sa utvrđenjem na Parajankuli i utvrđenjem Aleksandar Prvi, na zapadnoj Kraljevici, imalo je komunikaciju zastavama i drugim signalima.
 izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći
Pratiti crveno-bele markacije koje počinju istočno od glavnog ulaza za posetioce kod sportske hale u Zaječaru. Tvrđava se nalazi na udaljenosti od 0,86km od sportske hale.

GPX trek: Start – istočna tvrđava
 www.opsddraganradosavljevic.rs
 
Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici

Istočna tvrđava na Kraljevici


Zapadna tvrđava

UTVRĐENjE NA ZAPADNOJ KRALjEVICI
Utvrđenje posvećeno Kralju Aleksandru Prvom Obrenoviću, podignuto je 1893. godine. Na nadmorskoj visini od 250 metara, imalo je ulogu da sa utvrđenjem na istočnoj Kraljevici zaštiti Zaječar sa južne strane. Kombinovanog je tipa, artiljerisjko/pešadijskog i koristilo je vodu sa vojne česme, u neposrednoj blizini utvrđenja. Uz utvrđenja na Koilovoj čuki i Zabeli/Šontolovu, spada među najmonumentalnije vojne građevine u istočnoj Srbiji, iz XIX veka.
izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći:
Pešice:
Varijanta 1: Kružnom stazom koja počinje kod ulaza za posetioce kod sportske hale u Zaječaru. Pratiti markacije do KT 3. Udaljenost od starta: 8,65km. (GPX trek)
Varijanta 2: Sa parkinga kod sopmenika ”Vešala”. Pratiti markacije za KT3. Udaljenost od parkinga: 2,25km (GPX trek)
Varijanta 3: Pratiti markacije od starta preko KT1 do KT3. Dužina: 4,3km (GPX trek)
Kolima: Sa glavnog puta Zaječar – Paraćin, skrenuti ispred kasarne putem ka selu Šljivar. Na oko 2km i 200m od skretanja sa glavnog puta, nalazi se skretanje levo. Na samom skretanju nalazi se i putokaz sa strelicama ka svakoj od tvrđava. Pratiti markacije ka KT3.
  www.opsddraganradosavljevic.rs

Zapadna tvrđava na Kraljevici

Zapadna tvrđava na Kraljevici

Zapadna tvrđava na Kraljevici

Zapadna tvrđava na Kraljevici

Zapadna tvrđava na Kraljevici
 
Zapadna tvrđava na Kraljevici

Zapadna tvrđava na Kraljevici

Tvrđava na brdu Koilova čuka


UTVRĐENjE „MIJAJLO ILIĆ“/ „KRALjICA NATALIJA“ NA KOILOVOJ ČUKI
Utvrđenje koje se po svom prostranstvu, unutrašnjoj uređenosti, ali i koti koja je na 316 metara nadmorske visine, izdvaja u sistemu odbrambenim vojnih objekata u istočnoj Srbiji XIX veka. Ono je kombinovanog tipa, ima bastione i kazamate za pešadiju i  atriljeriju, a pored bunarskog snabdevanja vodom, imalo je saunu, kao i česmu nedaleko odavde, koja je omogućavala vodosabdevanje u mirnodopskom periodu. Prema pisanom tragu, ovaj bastion koji je podignut 1892. godine, kao centralni u severnoj odbrani Zaječara, gde su i utvrđenja na Vlaškom brdu i Kravarniku, posvećen je Mijajlu Iliću, srpskom junaku  sa Javora iz srpsko-turskog rata 1876. godine ali je u narodu poznat i pod nazivom tvrđava „Kraljica Natalija“ koju je pokrovitelj izgradnje svih zaječarskih utvrđenja, NjKV Aleksandar Prvi Obrenović, posvetio svojoj majci Kraljici Nataliji Obrenović.Sa ovog utvrđenja bila je moguća vizuelna komunikacijama zastavama i drugim znacima sa posadama na pomenuta dva utvrđenja, tako da je imalo ulogu štabnog bastiona.
 izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći:

Kombinovano: Starim putem za selo Nikoličevo. Na oko 5,5km od drvenog mosta na Popovoj plaži u Zaječaru, nalazi se raskrsnica glavnog i makadamskog puta. Skrenuti desno i pratiti markiranu stazu do utvrđenja. Udaljenost od puta: 1,66km
  www.opsddraganradosavljevic.rs


tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka

tvrđava na brdu Koilova čuka


Parajankul 1893

UTVRĐENJE NA PARAJANKULI
Utvrđenje se nalazi na nadmorskoj visini od 312 metara. Imalo je svrhu da u sadejstvu sa utrđenjim na istočnoj i zapadnoj Kraljevici štiti južni i zapadni prilaz Zaječaru. Podignuto je 1893. godine u vreme jedine posete NJKV Aleksandra Prvog Obrenovića, Grljanu. Kombinovanog je tipa, artiljerijsko-pešadijskog. Karakteristično je po tome, što je imalo zemljani grudobran ispred kamenih zidova, radi zaštite od neprijateljske vatre, kao i zemljana postolja za topove izvan i zemljana postolja unutar utvrđenja za haubice. Utvrđenje na Parajankuli, imalo je komunikaciju sa tvrđavama na istočnoj i zapadnoj Kraljevici.
 izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara


Kako doći:

Pešice: Istočno od glavnog ulaza za posetioce kod Sportske hale u Zaječaru, kružnom stazom, pratiti markacije do KT2. Udaljenost od starta 5km.
Kolima: Krenuti putem Zaječar – Knjaževac. Na oko 3,5km od nadvožnjaka u Zaječaru, nalazi se autobusko stajalište ”Grljan” sa desne strane. Pratiti markacije do KT2. Udaljenost od stanice: 1,27km.

Gpx trek: start – KT1 – KT2
GPx trek: Stanica Grljan – KT2
  www.opsddraganradosavljevic.rs

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli
  
utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli

utvrđenje na Parajankuli


Tvrđava Plandište (Hajduk Veljkov šanac) 1892/93

UTVRĐENJE NA PLANDIŠTU
Utvrđenje na Plandištu,u ataru Velikog Izvora,činilo je istočno krilo odbrane Zaječara,zajedno sa utvrđenjem na Zabeli/Šontolovu. Izgrađeno je u periodu 1892/93. godine, pod pokroviteljstvom NJKV Aleksandra Prvog Obrenovića. Posvećeno je hajduk Veljku Petroviću, junaku iz Prvog srpskog ustanka. Utvrđenje je kombinovanog artiljerijsko-pešadijskog tipa. Imalo je sopstveni sistem vodosnabdevanja iz bunara, a u mirnodopskom periodu korišćena je i voda sa vojničke česme u blizini. Na toj česmi i danas je vidna kamena ploča sa natpisom ''SRBIJA IZGINULIM SINOVIMA 1876-1885"

  izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći:

Kombinovano: Neposredno pre doma kulture u selu Veliki izvor, odmah iza kioska, je skretanje levo  gde vodi markirana staza do utvrđenja Plandište. Udaljenost od centra sela je 2,31km
 www.opsddraganradosavljevic.rs

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

utvrđenje na Plandištu

Kravarnik

UTVRĐENJE KRAVARNIK
Utvrđenje na Kravarniku, jedno je od najmlađih u sistemu zaječarskih bastiona. Glavni kazamat, na nadmorskoj visini od 437 metara, izgrađen je 1895. godine. Građeno je pod pokroviteljstvom NJKV Aleksandra Prvog Obrenovića. U izgradnji ovog utvrđenja, prema predanju i dostupnoj literaturi, zapaženu ulogu imali su zvezdanski zidari i klesari, pošto je utvrđenje zidano sivo – plavičastim andenzitom iz Đule – sa oboda Zvezdana i zelenkastim dacitom iz ”Rimskih” majdana na Maguri iznad Zvezdana. Utvrđenje je bilo artiljerijskog tipa. Imalo je vizuelnu komunikaciju sa utvrđenjem na Koilovoj čuki kod nikoličevske banje.
  izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći:

Pešice: Pratiti kružnu stazu transverzale koja kreće od glavnog ulaza za posetioce kod sportske hale u Zaječaru. Udaljenost od starta 28,6km.
Kombinovano:
Varijanta 1 – Kolima – skrenuti za selo Metovnica sa puta Zaječar – Paraćin. Nakon prolaska ispod nadvožnjaka, prelazi se most preko reke. Odmah posle mosta, desno se odvaja makadamski put i nastavlja se dalje pešaka prateći markiranu stazu do utvrđenja Kravarnik. Udaljenost od mosta u Metovnici: 3,8km
Varijanta 2 – Od drvenog mosta na Popovoj plaži u Zaječaru, krenuti starim putem za selo Nikoličevo. Na oko 5,5km od mosta, nalazi se raskrsnica asfaltnog i makadamskih puteva sa leve i desne strane kao i veliko drvo sa leve strane sa oznakama. Skrenuti levo ka utvrđenju Kravarnik i pratiti crveno bele markacije. Udaljenost od puta 3,89km.
www.opsddraganradosavljevic.rs

utvrđenje Kravarnik

utvrđenje Kravarnik

utvrđenje Kravarnik

utvrđenje Kravarnik

utvrđenje Kravarnik

utvrđenje Kravarnik

utvrđenje Kravarnik

Vlaško brdo

UTVRĐENJE VLAŠKO BRDO
Utvrđenje na Vlaškom brdu, na 254 metra nadmorske visine, služilo je kao izvidnica ostalim utvrđenjima u zaleđu, u severnom sistemu odbrane Zaječara. Podignuto je 1892. godine, pod pokroviteljstvom NJKV Aleksandra Prvog Obrenovića. Nastalo je na mestu na kojem je u Prvom srpskom ustanku i kasnije u srpsko – turskom ratu bio Vlaški šanac. Utvrđenje je artiljerijskog tipa. Imalo je bunarsko vodosnabdevanje.
 izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći:

Kombinovano: Krenuti putem prema Boru i Negotinu. Odmah nakon fabrike ”Kablova” postoji makadamski put sa leve strane. Na oko 1,7km od skretanja sa glavnog puta nalazi se utvrđenje Vlaško brdo.

Gpx trek: Start – KT1 – KT2 – KT3 – KT4 – KT5 – KT6 – KT7 – KT8
Gpx trek: Fabrika Kablova – Vlaško brdo (KT8)
www.opsddraganradosavljevic.rs

utvrđenje na Vlaškom brdu

utvrđenje na Vlaškom brdu

utvrđenje na Vlaškom brdu

utvrđenje na Vlaškom brdu

utvrđenje na Vlaškom brdu

utvrđenje na Vlaškom brdu

utvrđenje na Vlaškom brdu

Zabela/Šontolovo

UTVRĐENJE ZABELA/ŠONTOLOVO
Utvrđenje je posvećeno junaku iz Prvog srpskog ustanka Stevanu Sinđeliću. Podignuto je na mestu gde su se vodile borbe u Prvom srpskom ustanku i srpsko – turskom ratu 1876. godine. U narodu je poznat i pod imenom krivuljansko – Šontolovski šanac. Po monumentalnosti, ovo utvrđenje, koje je artiljerijsko – pešadijskog tipa, u rangu je sa utvrđenjima na Koilovoj čuki i zapadnoj Kraljevici. Imalo je komunikaciju sa utvrđenjem na Plandištu, sa kojim je sačinjavalo istočnu odbranu Zaječara. Utvrđenje je imalo rešeno pitanje vodosnabdevanja iz sopstvenog bunara. Izgrađeno je pod pokroviteljstvom NJKV Aleksandra Prvog Obrenovića.
 izvor: Srđan Tomić, novinar i publicista iz Zaječara

Kako doći:

Kombinovano: Putem iz Zaječara prema Bugarskoj granici tj. graničnom prelazu Vrška čuka. Na oko 5,9 km od kružnog toka kod gradske bolnice, nalazi se skretanje na makadamski put sa leve strane. Pratiti crveno bele markacije do utvrđenja Šontolovo. Udaljenost od puta: 1,38km
www.opsddraganradosavljevic.rs

utvrđenje Zabela/Šontolovo

utvrđenje Zabela/Šontolovo

 
utvrđenje Zabela/Šontolovo

 
utvrđenje Zabela/Šontolovo

 

5 коментара:

  1. Честитам аутору на изванредним фотографијама. Надам се да ће их бити још и да ћемо моћи да уживамо у раскошној лепоти минулих времена.

    ОдговориИзбриши
  2. NEVEROVATNA LEPOTA , KOJA NESME OSTATI ANONIMNA ZAJEČARCI UČINITE SVE NA PROMOCIJ I ZAŠTITI OVIH LEPOTA.

    ОдговориИзбриши
  3. Prelepe fotografije, žalosno što ne znamo kakva lepota se krije na Kraljevici.

    ОдговориИзбриши
  4. Фантастичне фотографије. О овоме би требало више да се води рачуна и свакако више говори. Све похвале

    ОдговориИзбриши
  5. Ovo je nestvarno o ovome niko nije pisao u udzbenicima. Ucili smo o svemu slali nas na ekskurzije po svim gradovima a za ovo nisam znala da postoji tu blizu nas zasto se sve to tako se meni cini krilo od nas. Pa zar to nije nasa istorija.tesko se ovo gradilo a trajei trajace sigurno ako se sve ovo bude cuvalo

    ОдговориИзбриши